Ponekad si smiješan/na. Ponekad si ljubezen/na. Ostalih dana, bilo kakva blago nepovoljna ljudska interakcija vam ide nonstop na zvice. Da li stalno promjenjivi obrasci ponašanja pokazuju da ste više savjesni ili nesavjesni? Emocionalno stabilni ili neprestano neurotični? Dobrodošli u znanost o razvoju ličnosti, stabilnosti, i fleksibilnosti. Imamo dosta toga za razgovarati.
Stoljećima su neuroznanstvenici i psiholozi nagađali u kojoj mjeri su naše osobnosti, poput naše inteligencije, popravljive i podložne. Zapravo su teorije ličnosti možda jedna od psiholoških tema koja je najviše zaintrigirala širu javnost zbog njihovog uvid u razinu (a štoviše brzinu) napredovanja drustva i modernih sustava i vrijednosti. Često se divim naizgled sporoj evoluciji društvenih pokreta, i zatim se se pitam da li drustveni napredak moze biti ostvariviji kad bi ličnosti bile fleksibilnije. Koliko je onda fleksibilno osobnost inace? Služe li naše promjenjive osobine ponašanja iz dana u dan i od osobe do osobe zaista kao dokaz visoke fleksibilnost ličnosti? Prema autoru Jill Suttie iz Greater Good Science Society iz UC Berkeley, ne baš. Umjesto toga, profili ličnosti obično ostaju isti, čak iako osobine ličnosti mogu fluktuirati. Prema riječima gospođe, "ako je netko na početku bio vrlo savjestan, ali pomalo nesavjestan ili neurotičan, mogao bi zadržati taj relativni profil ličnosti, čak i ako se neke njihove osobine pomalo pomaknu." U osnovi, to znači da promjene osobina tijekom našeg životnog vijeka, iako su u određenoj mjeri indikativne za fleksibilnost ličnosti, nisu ni približno tako snažne da bi mogle promijeniti čitav karakter čovjeka. Većinu vremena ova vrsta informacija koje podržavaju stabilnost profila ličnosti ne predstavlja otkrivenje za širu javnost. Zapravo se ljudi toliko priklone ideji stabilnosti profila osobnosti da ozbiljno podcjenjuju koliko će se njihove sklonosti i ponašanje promijeniti u narednih 10 godina, rekao je psiholog Daniel Albert u svom Ted Talk-u. Ovaj fenomen, koji se obično naziva "Kraj povijesti iluzija", pokazuje svojevrsnu "iluziju stabilnosti" koja se zanimljivo protivi našim često puta nadahnućima i snovima. Osobito mladi ljudi imaju tendenciju da sebi osiguraju veliki profesionalni napredak u narednih deset godina, ali ipak ne mogu shvatiti da će se njihove vrijednosti i sklonosti promijeniti. Na pitanje zašto se pojavljuje taj čudan fenomen, Dr. Albert je odgovorio da vjerojatno ima neke veze s činjenicom da je za ljude mnogo teže zamisliti nesto novo nego sjećati se s nečeg s proslosti. Uostalom, mašta zahtijeva dozu kreativnosti koju pamćenje ne zahtijeva. Dakle, ako profili ličnosti kao cjelina imaju tendenciju da ostanu stabilni, onda logično slijedi da bi se osobine koje sačinjavaju profil ličnosti trebale mijenjati samo rijetko i blago. Ispada da većina dosadašnjih istraživanja podržava ovu ideju o postupnom mijenjanju osobina! Prema istraživaču Brentu Rogersu sa Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign, naše promjene ličnosti imaju tendenciju da budu inkrementalne ali kumulativne, i tipicno se javljaju u kraćem vremenskom razdoblju. Naše promjene osobnosti također imaju veću korist nego steta, pomažući nam da izrastemo u samostalne osobe. Veliki dio te razvijene zrelosti i samopouzdanja olakšan je stupnjem fleksibilnosti pojedinih osobina. Pet je glavnih osobina ličnosti koje su psiholozi identificirali (faktorskom analizom), obično nazvanih "velika petorka": Ekstraverzija, Susretljivost, Emocionalna stabilnost /Neurotičnost, Savjesnost, i Otvorenost za nova iskustva. Od tih pet glavnih osobina ličnosti, dvije (savjesnost i otvorenost za nova iskustva) imaju tendenciju da ostanu posebno stabilne tijekom cijelog našeg života. Ostale tri (ekstraverzija, susretljivost i emocionalna stabilnost /neurotičnost), s druge strane, imaju tendenciju da se lakše mijenjaju tijekom našeg života. No naša pojedinačna iskustva i zajednička biologija (npr. razvoj frontalnih režnja) nisu jedini čimbenici koji potiču promjene postupnih svojstava tijekom našeg životnog vijeka. Kultura, kako je izjavio Dr. Will Storr, autor knjige, također može utjecati na izražavanje ličnosti. Doktor Storr, u razgovoru s Davidom McRaneyjem, osnivačem psihološkog podcasta "Nisi toliko pametan", na primjer, prati sve veću količinu emocionalne nestabilnosti i opsesije, na primjer, rastući ideal "perfekcionizma." Dalje sugerira Dr. Storr da geografija nacije (a time i ekonomija) može imati važan utjecaj na promjene ličnosti. Međutim, još uvijek nije jasno da li ove promjene ličnosti odražavaju promjene u grupnom mentalitetu, individualnim osobinama ličnosti, ili oboje. Geografija, kao posljedica utjecaja na ekonomiju, možda utjeca na grupni mentalitet, ali nisma sigurna ako se individualna ljudska osobnost doista promijenila zbog toga. Naposljetku, prema riječima gospođe Suttie, "stabilni smo i nestabilni." Naši profili ličnosti obično ostaju isti čak i dok se naše osobine mogu s vremenom mijenjati. Iza modifikacije ovih osobina ne stoji samo biologija i neposredna okolina, već i kultura. Posljednje, iako se naše osobine mogu promijeniti vise nego što očekujemo, ne mijenjaju se bez razloga (i obicno je taj razlog koristan za naš osobni razvoj)!
References: McRaney, David. “YANSS 127 – How We Became Self Obsessed.” You Are Not So Smart, 23 May 2018, youarenotsosmart.com/2018/05/21/yanss-127-how-we-became-self-obsessed/.
Suttie, Jill. “Can Your Personality Change Over Your Lifetime?” Greater Good, 5 Oct. 2015, greatergood.berkeley.edu/article/item/can_your_personality_change_over_your_lifetime.
Gilbert, Dan. “The Psychology of Your Future Self.” TED, Mar. 2014, www.ted.com/talks/dan_gilbert_the_psychology_of_your_future_self?language=en.
*Slika je uzeo Doran Erickson (https://unsplash.com/@doran_erickson) na Unsplash.com.*
Comentarios