Sve što ste se ikada pitali o poveznici između glazbe i mozga, kako ona utječe na naše misli, emocije te može li nam ona pomoći s bolestima – saznajte u nastavku.
Glazba je fundamentalni atribut ljudske vrste. Najraniji prihvaćeni instrumenti pojavljuju se na Europskom tlu prije otprilike 40 000 godina, a napravljeni su od kostiju. Gotovo sve kulture, od najprimitivnijih do najnaprednijih, stvaraju glazbu. Dakle, jedno je sigurno: ne postoji društvo koje ne sluša glazbu.
Ovdje iznosimo sve vrste ideja kako glazba utječe na naš mozak. Nova istraživanja sada otkrivaju sve vrste psiholoških i neuroloških učinaka na nas.
Što se zbiva u ljudima koji ne vole glazbu? Glazba je univerzalna svim ljudima, no istina je da ne uživaju svi podjednako u njoj. Kako nam je otkrio rad objavljen u Current Biology 2014, neki savršeno zdravi ljudi mogu glazbu doživjeti kao svi ostali, ali njihovi neuralni krugovi ne reagiraju na glazbu kao što je to slučaj kod ostatka populacije, tj. ne uživaju u glazbi. Istraživači navode da je podloga ovome vjerojatno uvjetovano učenje. Dokaz da nije problem u defektnosti samih neuralnih krugova jest da i dalje sasvim normalno reagiraju na druge podražaje, primjerice hranu ili novac. Zapravo, oko 3-5% ljudi doživljava "glazbenu anhedoniju" i ne pronalaze zadovoljstvo u glazbi.
Prošle godine, tim koji je uključivao neke znanstvenike iz prije spomenute studije, objavio je naknadnu studiju u časopisu Journal of Neuroscience. Pronašli su neurološku osnovu, pa se tako u ranoj dobi mogu vidjeti razlike u bijeloj tvari mozga koji spaja auditorni korteks i stratium. Što uzrokuje te razlike među ljudima koji uživaju u glazbi i onih koji ne - još uvijek nije otkriveno.
Također je vrlo važno razumjeti kako glazba utječe na naše emocionalno stanje.
Zašto volimo slušati tužnu glazbu? U 2016., tim predvođen Tuomasom Eerolom na Sveučilištu u Durhamu izvijestio je o emocionalnim iskustvima povezanima s tužnom glazbom u istraživanju provedenom nad 2.436 ljudi u Velikoj Britaniji i Finskoj. Većina je rekla da uživa u tužnoj glazbi i da im omogućava podizanje raspoloženja. Međutim, Eerola napominje da postoje ljudi koji apsolutno mrze glazbu koja tužno zvuči i izbjegavaju je slušati. Studija je otkrila da je za drugu skupinu ljudi, koji tužnu glazbu ne vole slušati, ista bila povezana s bolnim osobnim iskustvima, poput gubitka voljene osobe.
Ipak, izvještaji o učincima na povećanje raspoloženja su važni. Prošle godine, međutim, studija objavljena u časopisu Emotion otkrila je da depresivni ljudi više vole tužnu glazbu jer je umirujuća.
Ako tražite jednostavan način za promjenu raspoloženja, glazba je ključ.
Osim toga, dokazane su još neke dobrobiti slušanja glazbe. Neke od njih su da glazba pomaže u otklanjanju depresije, te smanjuje hormone povezane sa stresom, kao što je kortizol.
Sigurno se pitate kako glazba može učiniti toliko dobra? Čini se da glazba "selektivno aktivira" neurokemijske sustave i moždane strukture povezane pozitivnim raspoloženjem, regulacijom emocija i pamćenjem na načine koji promiču blagotvorne promjene. [2]
Dva profesora s UCF-a - neuroznanstvenik Kiminobu Sugaya i svjetski poznata violinistica Ayako Yonetani – govore na jednom od najpopularnijih predavanja na Burnett Honors Collegeu. "Glazba i mozak" istražuje i potvrđuje kako glazba utječe na rad mozga i ljudsko ponašanje, uključujući smanjenje stresa, boli i simptoma depresije, kao i poboljšanjem kognitivnih i motoričkih sposobnosti, prostorno-vremenskog učenja i neurogeneze - sposobnost mozga da proizvodi neurone. Sugaya i Yonetani govore o tome kako ljudi s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti pozitivno reagiraju na glazbu.
Obično u kasnim fazama Alzheimerovi pacijenti ne reagiraju, kaže Sugaya, ali kad jednom stave slušalice u uši i puštate im (njihovu omiljenu) glazbu, oči kao da im zasvijetle. Tada se počinju kretati i ponekad zapjevaju. Učinak traje možda 10-ak minuta, čak i nakon što isključite glazbu.
Neki od područja mozga i kako oni odgovaraju na glazbu:
Frontalni režanj - se koristi u razmišljanju, odlučivanju i planiranju. Najvažniji je koji postoji za čovjeka. Imamo veliki frontalni režanj u usporedbi s drugim životinjama. Slušanjem glazbe možemo poboljšati njegove funkcije.
Temporalni režanj - procesuira ono što čujemo. Jezik i riječi tumače u lijevoj hemisferi, dok su glazba i zvukovi interpretirani u desnoj hemisferi.
Brocino područje - omogućuje stvaranje govora. Mi koristimo ovaj dio mozga za izražavanje glazbe. Sviranje instrumenta može poboljšati vašu sposobnost komuniciranja.
Wernickevo područje - razumijeva pisani i govorni jezik. Ovaj dio mozga služi za analizu i uživanje u glazbi.
KOJA JE GLAZBA NAJBOLJA?
Čini se da, bilo da je u pitanju rock ‘n’ roll, jazz, hip-hop ili klasik, vaša siva tvar preferira istu glazbu kao i vi. To ovisi o vašoj osobnoj pozadini.
Neko vrijeme znanstvenici su vjerovali da klasična glazba povećava aktivnost mozga i može učiniti slušatelje pametnijima. Taj fenomen naziva se Mozartovim efektom. Sugaya i Yonetani govore da to ne mora biti nužno istina. U nedavnim studijama otkrili su da ljudi s demencijom bolje reagiraju na glazbu uz koju su odrasli slušajući.
Sjećanja su povezana s glazbom - emocionalna sjećanja koja nikada ne blijede, pa čak ni kod Alzheimerovih pacijenata.
GLAZBA [3]:
Mijenja našu sposobnost opažanja vremena
Čini nas boljim komunikatorom
Čini nas snažnijima
Ojačava naš imunološki sustav
Pomaže u popravku štete mozga
Čini nas pametnijima
Oživljava uspomene
Pomaže pacijentima s Parkinsonovom bolešću
JESTE LI ZNALI?
Svi smo rođeni s više neurona nego što nam zapravo treba. Tipično, u dobi od 8 godina, naši mozgovi - veliki deponij neurona uklanja sve neurone koji su percipirani kao nepotrebni. Zbog toga je puno lakše podučavati jezik i glazbu u ranijoj dobi. "Ako glazbu učite kao dijete, vaš mozak postaje dizajniran za glazbu," dodaje Sugaya.
Ptice pjevice
Sugaya je također provela neurološka istraživanja na pticama koje pjevaju. Njegovo je istraživanje otkrilo da kanarinci prestaju pjevati svake jeseni kada umiru stanice mozga odgovorne za stvaranje pjesme. Međutim, neuroni rastu u zimskim mjesecima, a ptice u proljeće ponovno uče svoje pjesme. Ovaj znanstvenik to uzima kao znak da glazba može povećati neurogenezu u mozgu. [3]
Nadam se da ste uživali u spoznajama utjecaja glazbe na vaš mozak ili se barem podsjetili informacija koje već znate!
Završit ću ovaj članak s izjavom Alberta Einsteina : "Da nisam fizičar, vjerojatno bih bio glazbenik. Često razmišljam u glazbi. Živim svoje snove na javi u glazbi. Svoj život vidim u terminima glazbe… I znam da najviše radosti u životu dobivam iz unutrašnjosti svoje violine."
Izradila : Antonija Petra Gagulić
Reference:
Preuzeto 29.8.2020 s adrese : https://www.psychologicalscience.org/news/you-asked-is-listening-to-music-good-for-your-health.html
Preuzeto 29.8.2020 s adrese : https://digest.bps.org.uk/2020/08/18/musings-on-music-seven-insights-from-psychology/#more-40074
Preuzeto 29.8.2020 s adrese : https://www.ucf.edu/pegasus/your-brain-on-music/
Fotografije preuzete 29.8.2020 s adrese: Unsplash.com.
Comments